[{“box”:0,”content”:””},{“box”:1,”content”:”

HADIA ITA NIA NEGOSIU<\/h2>

[if 148 not_equal=\”\”]SETOR TURIZMU NO OSPITALIDADE[\/if 148][if 149 not_equal=\”\”] -\u00a0LIVRU REGISTU KONTABILIDADE[\/if 149]<\/p>

[if 103 not_equal=\”\”]

Dezignasaun ne’ebé utiliza iha publikasaun ILO sira, ne’ebé kumpre tuir prátika Nasoens Unidas nian, no aprezentasaun ba materiál sira iha laran, la implika espresaun ba kualkér opiniaun hosi parte Gabinete Traballu Internasionál kona-ba estatutu legál

[\/if 103]<\/p>

[if 143 not_equal=\”\”]Year:<\/strong> 1994[\/if 143]
[if 144 not_equal=\”\”]Author<\/strong>: [\/if 144]
[if 160 not_equal=\”\”]Organisation\/s:<\/strong>ILO[\/if 160]<\/p>

[if 164 not_equal=\”\”]Language:<\/strong> Tetun[\/if 164]<\/p>“},{“box”:2,”content”:”

Download[\/su_photo_panel]<\/p>

Download[\/su_photo_panel]<\/p>“}]

[{“box”:0,”content”:””},{“box”:1,”content”:”

HADIA ITA NIA NEGOSIU<\/h2>

[if 148 not_equal=\”\”]SETOR TURIZMU NO OSPITALIDADE[\/if 148][if 149 not_equal=\”\”] -\u00a0SOSA[\/if 149]<\/p>

[if 103 not_equal=\”\”]

Dezignasaun ne’ebé utiliza iha publikasaun ILO sira, ne’ebé kumpre tuir prátika Nasoens Unidas nian, no aprezentasaun ba materiál sira iha laran, la implika espresaun ba kualkér opiniaun hosi parte Gabinete Traballu Internasionál kona-ba estatutu legál ba rain

[\/if 103]<\/p>

[if 143 not_equal=\”\”]Year:<\/strong> 1994[\/if 143]
[if 144 not_equal=\”\”]Author<\/strong>: [\/if 144]
[if 160 not_equal=\”\”]Organisation\/s:<\/strong>ILO[\/if 160]<\/p>

[if 164 not_equal=\”\”]Language:<\/strong> Tetun[\/if 164]<\/p>“},{“box”:2,”content”:”

Download[\/su_photo_panel]<\/p>

Download[\/su_photo_panel]<\/p>“}]

[{“box”:0,”content”:””},{“box”:1,”content”:”

ILLA ATAÚRO: Planu Jestaun Sustentável<\/h2>

[if 148 not_equal=\”\”][\/if 148][if 149 not_equal=\”\”] -\u00a0[\/if 149]<\/p>

[if 103 not_equal=\”\”]

Illa Ataúro mak Timor-Leste nia illa ne’ebé boot liu no rekoñese ona husi Governu Timor-Leste (GoTL) nu’udar área krítiku ba biodiversidade tasi no terestre. Illa ne’e nia populasaun hamutuk liu 11,000, destribuidu iha suku lima, ho sira nia atividade moris loro-loron domina husi dependensia ba rekursu naturál no servisu ekosistema sira (ba agrikultura, hakiak animál no kail ikan). Iha 2019, responde ba númeru turista ne’ebé aumenta hakarak vijita illa ne’e tanba ninia paizajen ne’ebé furak no nia natureja úniku ne’ebé furak, prodús ona “Estratéjia Turizmu Sustentável Illa Ataúro” ida ho apoiu husi USAID’s Tourism For All Project. Atu kompleta estratéjia turizmu ida ne’e, Ministériu Agrikultura no Peskas (MAP) identifika ona nesesidade atu iha Planu Jestaun Sustentál (PJS) ida ba área ne’e, hodi apoiu no guia dezenvolvimentu sustentável illa ne’e, no komunidade sira ne’ebé depende ba iha illa ne’e nia rekursu sira, iha tinan lima oin mai (2021-2025).

[\/if 103]<\/p>

[if 143 not_equal=\”\”]Year:<\/strong> 2021[\/if 143]
[if 144 not_equal=\”\”]Author<\/strong>: [\/if 144]
[if 160 not_equal=\”\”]Organisation\/s:<\/strong>Chemonics International, Sustainable Solutions International Consulting, USAID’s Tourism For All Project[\/if 160]<\/p>

[if 164 not_equal=\”\”]Language:<\/strong> Tetun[\/if 164]<\/p>“},{“box”:2,”content”:”

Download[\/su_photo_panel]<\/p>

Download[\/su_photo_panel]<\/p>“}]

[{“box”:0,”content”:””},{“box”:1,”content”:”

Livro Registo Kontabilidade<\/h2>

[if 148 not_equal=\”\”]Hadia ita nia Negocio Setor Turismo no Ospitalidade[\/if 148][if 149 not_equal=\”\”] -\u00a0[\/if 149]<\/p>

[if 103 not_equal=\”\”]

Hadi’ak Ita-nia Negósiu (HIN) ne’e nu’udar programa treinamentu jestaun ba na’in no jestór sira iha
empreza-ki’ik. Nia sei introdús prinsípiu báziku sira ho relasaun ba jestaun negósiu di’akliu tuir dalan
simples no prátiku. Programa HIN ne’e iha objetivu atu halo negósiu ki’ik sira sai viavel liu, no nune’e
atu kontribui ba kriasaun empregu tan.
HIN ne’e mosu hosi programa ida-ne’ebé dezenvolvidu liuhosi Konfederasaun Empregadór Suésia nian
ba emprezáriu eskala-ki’ik sira iha Suésia. Tuirfali, métodu no matéria hirak-ne’ebé uza mak adapta
liuhosi Organizasaun Traballu Internasionál (ILO) atu responde ba ema ne’ebé hala’o empreza ki’ik
sira-nia nesesidade iha rain iha dezenvolvimentu sira.
Matéria ne’e kompostu hosi manuál ketaketak balu, ida-ida ne’ebé fornese informasaun no ezersísiu
prátiku ho relasaun ba tópiku ida. Manuál hirak-ne’e uza aprosimasaun aprendizajen ativu no sentradu
ba problema ho relasaun ba jestaun negósiu liuhosi, porezemplu, estudu kazu badak no gráfika sira

[\/if 103]<\/p>

[if 143 not_equal=\”\”]Year:<\/strong> [\/if 143]
[if 144 not_equal=\”\”]Author<\/strong>: [\/if 144]
[if 160 not_equal=\”\”]Organisation\/s:<\/strong>Government of Timor Leste, IADE, ILO[\/if 160]<\/p>

[if 164 not_equal=\”\”]Language:<\/strong> Tetun[\/if 164]<\/p>“},{“box”:2,”content”:”

Download[\/su_photo_panel]<\/p>

Download[\/su_photo_panel]<\/p>“}]

[{“box”:0,”content”:””},{“box”:1,”content”:”

Polítika Nasionál Turizmu<\/h2>

[if 148 not_equal=\”\”]Dezenvolve Turizmu To’o Tinan 2030[\/if 148][if 149 not_equal=\”\”] -\u00a0Hametin Identidade Nasionál[\/if 149]<\/p>

[if 103 not_equal=\”\”]

Polítika Nasionál Turizmu Timor-Leste nian abranjente, no iha prinsípiu jerál ne’ebé define ona ba dezenvolvimentu setór turizmu nasaun nian iha períodu ida ne’e to’o tinan
2030. Estabelese kuadru referénsia hodi koloka turizmu iha sentru diversifikasaun sosio ekonómiku nasionál no orienta parseiru sira hotu hodi koordena, kolabora no hamosu parseria, ne’ebé sei permite país hetan interkámbiu internasionál, kria empregu no hamenus kiak.

[\/if 103]<\/p>

[if 143 not_equal=\”\”]Year:<\/strong> 2017[\/if 143]
[if 144 not_equal=\”\”]Author<\/strong>: [\/if 144]
[if 160 not_equal=\”\”]Organisation\/s:<\/strong>Government of Timor Leste, Ministry of Tourism[\/if 160]<\/p>

[if 164 not_equal=\”\”]Language:<\/strong> Tetun[\/if 164]<\/p>“},{“box”:2,”content”:”

Download[\/su_photo_panel]<\/p>

Download[\/su_photo_panel]<\/p>“}]

[{“box”:0,”content”:””},{“box”:1,”content”:”

KALKULA KUSTU<\/h2>

[if 148 not_equal=\”\”]Hadia ita nia Negocio[\/if 148][if 149 not_equal=\”\”] -\u00a0Setor Turismo no Hospitalidade[\/if 149]<\/p>

[if 103 not_equal=\”\”]

Programa Hahú no Hadi’ak Ita-nia Negósiu (HHIN nu’udar programa treinamentu ba empreza ki’ik
ne’ebé dezenvolvidu liu hosi Organizasaun Traballu Internasionál (ILO) ho nia implementasaun iha
lia rain atus ida iha mundu tomak. Ne’e programa treinamentu ba empreendedorizmu no jestaun ba
negósiu-ki’ik potensiál no ezistente.

[\/if 103]<\/p>

[if 143 not_equal=\”\”]Year:<\/strong> [\/if 143]
[if 144 not_equal=\”\”]Author<\/strong>: [\/if 144]
[if 160 not_equal=\”\”]Organisation\/s:<\/strong>ILO, Irish Aid, New Zealand MFAT[\/if 160]<\/p>

[if 164 not_equal=\”\”]Language:<\/strong> Tetun[\/if 164]<\/p>“},{“box”:2,”content”:”

Download[\/su_photo_panel]<\/p>

Download[\/su_photo_panel]<\/p>“}]